Prema moim saznanjima lovci na divlju kokoš su bili sa prostora bivse Juge,znaci nisu mestani isli u lov na ovu pticu. U razdoblju od kraja I sv.rata do početka II Sv.rata. A ovo je moj pokojni Deda koi mi je pricao a i drugi stari ljudi koi su rođeni posle 1900_te.
Pa ovdje se ne prebrojava divljač jer je to prosto nemoguće zbog konfiguracije terena. Naime divljač se seli iz lovišta u lovište pa niko i ne pokušava prebrojavati.
Lovci znaju dali divljači ima, sezona lova pokaže na osnovu odstrela divljači i zapisa o ostrelu u L.D. koliko je koje godine ulovljeno. Kada padne snijeg, kada se obilaze tereni tada možemo doći do približne brojke divljači na osnovu traga.
Već sam negdje rekao, planina '' Somina '' zapadno od Nikšića graniči se sa Hercegovino - Gacko, to je zabranjeni dio lovišta L.D. '' Bratogošt. Medvjeda ima baš dosta i raseljava se zbog brojnosti, srneće divljači koja strada zimi od vukova, lisice zeca, kune, tetrijeb gluhan i terijeb ruževac. Koke tetrijeb ruževac su mi jednom prešle šumski put dok sam prolazio kolima, a jednom se desilo dok sam bio na čeki u lovu na vuka da čitavo jato od mene daleko 50m. prošeta izvlačeći se jer su bili uznemireni. Planina Somina je od 700 do 1100m. n/v prošarana visokom bukovinom o četinarima niskim rastinjem plodovoma kako mi kažemo pitoma planina.
Nismo se dobro razumeli,mislio sam na brojnost gluhana,mada zvanicno nema ruzevca,..tek od alpa,ali eto pjavi se po negde.Inace,sto se tice brojanja,izgleda da samo mi neumemo da brojimo;)Neki dasa Storch(2007)javi nam ovako tetreba gluhana ima u Rusiji 4 miliona,finskoj 400.000,svedskoj 250.000,,,rumuniji 10.000belorusiji 7000,francuskoj i italiji 6000,nemackoj i ukrajini 4000britaniji,bugarskoj,spaniji po 2000,sloveniji 1200, bih 700,grckoj 500,hrvatskoj 400,ceskoj 200.ovo tetrao zna naravno,Neznam da li da pozovemo toga da i nama prebroji.Inace ona slika je sa komova. Milane deda i slika su ti super.
Ma i mi imamo procene i ako ih niko nije brojao, objavljeno u "Ptice Srbije i Crne Gore - veličine gnezdilišnih populacija i trendovi: 1990-2002.", autor: Puzović & ostali. Možda čovek( Storch ) nije stigao da pročita, eee... trebalo je izbrojati te silne ruske koke.
Milane hvala na podatku i na lepoj fotografiji.
Za tetreba je bolje da su ga oni podcenili, nego precenili. U tom trenutku nije bilo mnogo podataka (pojedinačna posmatranja sa većine lokaliteta u Srbiji), pa su procenjivači bili vrlo oprezni. Evo kako to izgleda:
Kosmet 60-70 gnezdećih parova
Srbija 10-15 gnezdećih parova
Crna Gora 100-130 gnezdećih parova
E sad, nije mi jasno zašto parovi, kada je kod nas mužjak uglavnom bigamista (odnos je 2:1 u korist ženki)?
Video sam,to mi se cini kao veoma subjektivna procena.Ne znam koje su naucne metode u pitanju.ali si odlicno rekao zasto parovi.U pitanju je procena brojnosti a ne gazdovanje.ili sta ja znam...Kao potreban odnos polova je 1 prema 1,kao kod srndaca.......U svakom slucaju za pohvalu je precizna procena polova...Inace verujem da su podcenili,ili bih to zeleo...
Od Kamene gore pa do reke Tare po nekim mojim saznanjima veliki tetreb je redovan (kažu da većina lovaca ima po koji komad u zamrzivaču), čini mi se da ga u Crnoj Gori baš love.
Ne bih rekao da se baš tako love, mještani predjela gdje ima tetrijba znaju uloviti po koji komad radi prodaje. Međutim kako ga i prodati odnosno iznijeti iz zemlje. Ako mu policija pronađe tetrijba, mjesto u zatvoru mu je obezbijeđeno.
Da ja znam, nikada nijesam čuo da ga je neko u Crnoj Gori spremio za jelo, prodavali ga jesu ( iz zamrzivača ) kao trofej. Vrlo je cijenjena ptica kod nas i sa posebnom pažnjom se čuva.
Ta statistika da Crna Gora ima od 100 - 130 gnezdećih parova nije tačna po mojem ličnom saznanju. Čak mislim da samo jedno stanište BORJE 1418m n/v - L.D. - Plužine imaju tetrijeba 300 do 400 komada bez ženki. A gdje su glavna staništa Durmitora, Biogradske gore, Prokletija itd.
Zvanični podatak da je Crna Gora prenaseljena terijebom 3.5 puta.
To navodi da ih u CG ima bar par hiljada,pa ih malo poteraj na sever da neugroze eko sistem.ili zovi upomoc.Inace ispravno i nije za jelo,lovili su ga drugari po tim planinama.....Uzitak je i izazov prici mu,videti ga,ali tu prestaje prica,bar za mene...Cak ni na zidu....najlepsi je u sumi.Daj jos podataka o ruzevcu,izgleda da se i sa prostora Republike Srpske pune ovi prostori sa raznim zivuljkama,to su prirodne celine.
Kad sam rekao zvanični podatak nećete nigdje naći to da pročitate. Moguće ako nekog imate u LSCG ili u Ministarstvo poljoprivrede. Naravno jasno je zašto su podaci zaštićeni, pa svi bi ustali i tražili da se lov dopusti na tetrijeba a oni nedaju pa makar neka prirodno umiru.
Tetrijeb se ne lovi zbog mesa koje nije vrhunsko ali je u rukama dobrog kuvara upotrebljivo (gurmani smatraju da miriše na smolu cetinara).
'' Tetrijeb ruševac je najbolji dokaz nestajanja pojedinih vrsta životinja pod uticajem covjeka. Naime, danas je to vrsta koja zvanicno spada u iscezle iz crnogorske faune i crnogorskih lovišta. Ne tako davne 1893. godine, poznati istraživac ptica Crne Gore Ljudevit Firer piše kako je ova ptica bila brojna na Biogradskoj Gori "narocito na mjestu zvanom Kraljevo malo kolo". Tu su kralj Nikola i prestolonasljednik Danilo organizovali dvorski lov na tetrijeba ruševca.Kasnije su nesredeni život na tim prostorima, ratovi, ulazak covjeka u najdublje šume i drugi nepovoljni uslovi rezultirali nestankom ove ptice. Uprava Nacionalnog parka "Durmitor" sredinom osamdesetih godina pokušala je da vrati ovu pticu u staništa tog nacionalnog parka ''.
piše : Ondrej Vizi , orintolog
Gospodin Vizi mogao bi u svojim osvrtima nešto kazati kada je neko od njegovih kolega išao prebrojavati terijeba gluhana i ruževca. Međutim uspjeli su zabraniti lov ptice ( patke ) na Skadarskom jezeru. Nekako moraju zaraditi platu.
ZAKON O LOVSTVU
(SL CG broj 47, 9. decembar 1999. godine)
Član 48
Stranim državljanimakorisnik lovišta, u skladu sa svojim oštrim aktom, može odobriti lov na divljač koja se vještački uzgaja, nezaštićenu divljač, kao i na određene vrste zaštićene divljači čija brojnost obezbjeđuje prirodnu ravnotežu u lovištu, uz predhodnu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove lovstva.
Šta je bilo sa ovim pokušajem ?
EKSPERIMENTALNA PROIZVODNJA I GAJENJE VELIKOG TETRIJEBA U LOVIŠTU DELIBLATSKA PEŠČARA
Lovištem Deliblatska peščara u vrijeme izvođenja eksperimenta vještačke reprodukcije velikog tetrijeba gazdovalo je JP Srbijašume Beograd Šumsko gazdinstvo Banat sa sjedištem u Pančevu. Grupa entuzijasta na čelu sa mr. Jovanom Bradvarević dipl. inž. šumarstva tadašnjim referentom za lovstvo u ŠG Banat uz asistenciju i veliku pomoć ruskih biologa Aleksandra i Sergeja Kirpačova uradila je program vještačke reprodukcije velikog tetrijeba u ovom lovištu i isti uspješno realizovala. Ovaj veoma značajan program nije doveden do kraja, obzirom da je došlo do prekida uslijed djelovanja više sile (agresije NATO alijanse, promjene korisnika lovišta).
Tetrebskom divljačju, se još od Matvejeva na prostoru istočne Jugoslavije niko nije bavio, pa nemože ni biti nekih naročitih podataka. Ono što se sigurno zna je gde je rasprostranjen i u Srbiji i u Crnoj Gori. Kada je vršena procena uzete su površine šuma u kojima je utvrđeno prisustvo tetreba i pomnožene sa gustinom populacije (niža je od gustine u Bosni koja je inače niska) i dobijeni su takvi rezultati. Ružavca niko od naučnika nije pronašao, a vrlo je lako utvrditi njegovo prisustvo po izmetu koji se lako pronalazi na snegu tamo gde on živi. Fotografija tog izmeta bi bila sasvim dovoljna. Po svoj prilici on živi na planinama prema hercegovini kao i na hercegovačkim planinama. Zašto niko od naučnika (biologa, šumara ili lovnih stručnjaka) ne istraži te prostore nije mi jasno, moja je pretpostavka da su ti tereni teški za rad, a za ornitologe to nisu popularne vrste (globalno nisu ugrožene i baš ih briga za domovinu, tu nema love). Ruževca su pokušali da nasele u NP Durmitor, ornitolozi tvrde da je to propalo, a moj izvor obrnuto i da se proširio od Tare do Ćehotine, pa se u zamrzivaču pored velikog može naći i ruževac (ovo je priča od pre 10 godina). Kako ga izneti iz zemlje, pa lepo uhvatiš prvi gliser i brzo si u Italiji (na isti način je iznošena i šumska šljuka 2 DM po komadu) Tačno je da ga u Crnoj Gori kao i jugozapadnoj Srbiji ne koriste u ishrani, ali Italijanima je on odličan, kao i crevca od šumske šljuke na žaru sve sa sadržajem (neprana).
Što se tiče brojnosti ona je u Crnoj Gori sigurno veća, ali treba biti oprezan u davanju procena. Kolika je površina Borja?
Kada smo kod propalog pokušaja proizvodnje i gajenja u Deliblatu mislim da je to bio promašaj od samog početka, izbor lokacije je pogrešan, nema logičnijeg izbora od Golije ili Zlatara. Možda je Zlatar u ovom trenutku bolji, jer na njemu tetreb nije registrovan, pa bi projekat mogao da preraste u projekat pod imenom "Povratak velikog tetreba na Zlatar". Takođe je na Zlataru manji pritisak graditelja vikendica, a i skijalište je na obodu planine.
Napomena: pod Bosnom mislim na ceo prostor nekadašnje Socijalističke Republike BiH.
Mislim(ali videcu)da je prema strucnjacima,koji se pitaju prioritet za tetreba Kopaonik.....i taj jugozapadni deo Srbije.A ovo o Deliblatu,pa evo i Neso napisa,verovatno iz nekog izvora...Rec je o proizvodnji,cak su i lovci koji nisu upuceni shvatili iz svih ovih tekstova,koja su stanista tetreba..pa valjda su upoznati i strucnjaci,Neznam samo,kakva je povezanost bombardovanja i ....Mora da je bomba pala bas na volijere...Ali svakako cudan izbor lokacije,pa makar i da je u pitanju proizvodnja.
Kopaonik ima dobre šume, ali nema potrebni mir i tamo ga neće ni biti.Pa otvoreno je novo gradilište oko Srebrenca, tamo se gradi i gradiće se, i ne samo tamo, evo postavljaju žičare bliže divljem vikend naselju, grade im parking. To je zeleno svetlo za divlju gradnju. Kopaonik treba da izgubi status nacionalnog parka, jer on to kako stoje stvari nije. Sledeća na udaru je Golija. Gde god vidiš brdo pobodi stub i postavi žičaru. Pa Francuzi sve više akcenta daju drugim oblicima turizma, a ovi naši kao da nisu čuli za globalno otopljavanje. Kod nas se nijedna stvar ne radi temeljno, već na brzaka, pa su greške neizbežne.
Možda na prvi pogled nema veze sa tetrebom, ali ima i te kako, pogledajte gde su poslednjih 5 godina postavljene žičare u Srbiji: Stara planina, Golija, Divčibare, Zlatibor, Mokra(Tara), Besna kobila.
Ukucajte na Google '' Plužine crkvičko polje''. Potražite snimak sa satelita i u zaleđinu zelena velika površina koju dijeli šumski put zove se Borje. S lijeva strana je kanjon rijeke Pive a sa desne strane kanjon rijeke Tare. Granica Crne Gore ide jednim dijelom rijke Tare gdje se spajaju i čine rijeku Drinu. Videćete da je Borje ogroman predio jer se kroz jelovu šumu voziš nekih 1,50h.
Ja neznam imali ih nekoliko hiljada ali nemogu da lupam i cifru. Pokušaću sjutra da doznam podatke zvanične što dostavljaju L.D. koji sigurno nijesu merodavni.
Ja sam prošao mnoge planine i većinom pješaka i mogu da tvrdim da sam vidio tetrijeba u sledećim djelovima : Planina Somina, sjevjerno Njegoš, okolina Trnovačkog jezera, Pivska planina - Borje, Durmitor, čitavim dijelom kanjona rijeke Tare, Kosanica, Bjelasica, Biogradsko jezero, Hajla, Komovi i Prokletije.
Tvrdim da ga u ovim djelovima ima. Glavno stanište je N.P.Durmitor, Borje, N.P. Biogradsko jezero i N.P. Prokletije.
Teks o lovištu '' Deliblatska peščara sam pročitao i skratio da vas ne zamaram ali mislim da je projekat propao zbog finansija kad je došao rat a onda zbog promjena vlasništva lovišta.
Ma slazemo se Neso....Opravdanja te vrste sam cuo,za Deliblato,ono je bio podsmeh na nacin kako se radi....Ako su finansije propale,znaci,sto rece tetrao...kratkorocno se razmislja.Mogli su bar ptice da odnesu i puste na odgovarajuce terene....ovako,javnost nije upoznata,pa naslucuje da je u pitanju ilegalan rad.Cetrdesete su odavno prosle,sad se radi transparentno....Ili je nesto drugo u pitanju? Prica se o prostornom planiranju...Opet bih naveo ispravno razmisljanje tetraoa..pa da nije izumiranja sela,sta bi smo imali od netaknute prirode...Veliki projekti zicara,bas na tim terenima...gradnja vikendica na pevalistima(slucaj sa Golije)itd,itd navodi da nekome nije stalo do tetreba isl.ali ce zato zdusno podrzati neke organizacije koje krive lovce za njihov nestanak.Sto se tice teritorije CG,takodje verujem da ih ima dosta vise od nekih zvanicnih procena...E zbog cega se oprezno barata ciframa....pre je verujem pitanje pristupa mogucim fondovima isl.
Veliki tetreb u Crnoj Gori živi na svim planinama gde je i nekada živeo ( verovatno ne živi na visokim primorskim planinama). Kolika je njegova gustina po km kvadratnom to treba istražiti. Gustina na jednom staništu u Bosni je 0,7 - 1,3, ali čitajući te radove nigde nisam pronašao podatke koliko je prethodni rat uticao na tetreba, tamo je bilo poprilično bučno i vruće, pa on nije imao potrebni mir. Verovatna gustina u CG je veća od Bosanskih staništa, ali to je moje nagađanje.
Samo jedin dio primorskih planina gdje stanište odgovara tetrijebu je Bijela gora iznad H.novog. Inače te terene bog je stvoro za muflona. Proračuni kažu da planinski vijenac od H.novog- Orjen pa do Bara - Rumija može promiti do 3000 te plemenite divljači, takođe predračun kaže za divokozu da ima staništa do 7000 komada.
Pomunata gustina koju si naveo, ako sam dobro razumio 1,3 komada po 1km2 mi je nestvarna jer oni ga skoru onda i nemaju.
Kada sam ga ja lovio prijr 15 god. na mjestu gdje sam proveo noć i odakle sam im osluškivao pjev, čuo sam 7 kom da pjevaju a vidio sam 4 kom. birao kojeg da gađam. To je bilo u krugu od 100m. U već pomenutom Borju kad idem da ih gledam to struže na svaku stranu. Čovjek koji treba da mi da zvaničnu informaciju je u Ljubljani i čim dođe reći ću vam broj tetrijeba koji se vode u nekakvim knjigama.
Videćemo podatak o brojnosti ali ja već sada sumnjam da je tačan jer se svodi na izjavama lovočuvara za koje znam kako rade.
Bilo bi dobro da je gustina veća, ali ta Bosanska je skoro kao u Sloveniji. Ruska je oko 3 jedinke na km kvadratnom. Postoje različite metode za utvrđivanje brojnosti, najbolju sliku brojnosti daju 2 ili više metoda ( naprimer prolećno brojanje na pevalištu i jesenje prebrojavanje uz pomoć kerova ).
Tetrao, danas sam pio kavu sa sekretarom L.S. Crne Gore. On mi je rekao da tetrijeba imamo više od BIH i da se radi od nekoliko hiljada. Dogovor je u ponedeljak kod njega u kancelariju, gdje ču imati zvanični uvid u dokumentaciju o brojnosti tetrijeba.
.Inace ispravno i nije za jelo,lovili su ga drugari po tim planinama.....Uzitak je i izazov prici mu,videti ga,ali tu prestaje prica,bar za mene...Cak ni na zidu....najlepsi je u sumi.Daj jos podataka o ruzevcu,izgleda da se i sa prostora Republike Srpske pune ovi prostori sa raznim zivuljkama,to su prirodne celine.
što to trpimo.
