LSS: početak obeležavanja jubileja 120 godina lovstva u Srbiji na Drinskoj regati?!?
Kako se nezvanično saznaje, sutra, 23.07., će u Bajinoj Bašti, u okviru tradicionalne Drinske regate biti održan i skup funkcionera i zvanica (veći broj) Lovačkog saveza Srbije, na čelu sa Draganom Šormazom. Skup će obeležiti početak proslave jubileja 120 godina osnivanja LSS i početka organizovanog lovstva u Srbiji.
Nije prošlo ni par nedelja od već čuvene izjave Dragana Šormaza o tome šta lovi, iz čega se izrodila višednevna medijska halabuka oko 'slučaja tetreb', a već je povučen novi diskutabilan potez čelnika LSS, koji se ogleda u jednostavnom pitanju: kakve veze ima Drinska regata sa lovstvom i lovcima? Odgovor na to pitanje ostaje poznat samo onima kojima je ovakva ideja pala na pamet. O nekoj promociji lova ili promociji Lovačkog saveza nema ni govora - na zvaničnoj internet stranici Drinske regate www.regata.rs nigde se ne pominje ni lov, ni lovci, ni LSS makar jednom rečju, ni kao učesnici ni kao gosti. Ali se zato u programu te manifestacije za subotu pominje spust čamcem niz Drinu i večernji rok koncerti. A predsednik voli rok muziku, to nije tajna.
Da podsetima da se već duže vremena kao praksa ustalio običaj da se sednice UO LSS zakazuju i održavaju u vreme odredjenih lovno-turističkih manifestacija, koje služe i za organizaciju lovova (hajke i sl.) u mestima koja jesu ili žele da budu pre svega turistička destinacija (Zlatibor, Ribarska banja, na primer) gde se organizuju dogadjaji lovnog ili lovno-saborskog tipa, a sada evo i nešto što sa lovom nema neke veze. Naravno, članovi UO LSS na takve dogadjaje u kojima se učešće naplaćuje uglavnom idu, a da verovatno ne plaćaju ništa, nego se goste o trošku domaćina. Ponekad se na takvim mestima ostaje par dana u hotelu, iako sednica UO LSS traje par sati, a boravak članova rukovodstva saveza neko mora da plati, domaćin ili LSS. Dakle, spoji se lepo sa korisnim, vikend aranžman za naše rukovodstvo na nekoj turističkoj destinaciji sa lovom ili nečim drugim, a ko trošak plaća?
Hajde da se možda i može razumeti odlazak rukovodstva saveza na pojedine (ne sve) lovačke manifestacije, sabore, hajke i sl., ali zaista ni uz najbolju volju i maštu nije moguće naći neku racionalnu vezu i zajednički interes izmedju Drinske regate i Lovačkog saveza Srbije.
Na svu sreću, jedan deo rukovodstva saveza, verovatno svestan da ovakvi potezi bodu oči lovcima i lovačkim udruženjima članovima LSS, počeo je da odbija prisustvo i učešće u tim manifestacijama, i da posle sednice UO LSS ili odlaze pravo svojim kućama, ili uopšte ni ne dodju na sednicu.
Da li više ima smisla održavati i tolerisati ovakvu praksu održavanja sednica tokom lovačkih i turističkih manifestacija, pitanje je i za predsednika Šormaza i za sve lovce, koji u ovako teškoj ekonomskoj situaciji i sa sve većim troškovima bavljenja lovom natežu sa finansijama i neretko cede i zadnji dinar iz kućnih budžeta da bi platili članarinu i troškove. A rukovodstvo sa Šormazom na čelu uredno svakih mesec-dva, na nekoj manifestaciji širom Srbije, uz plaćene troškove i dnevnice pride!?
Izvinjenje portala Lorist i Jeremije Trifunovića našem portalu Srbijalov zbog objavljivanja naših tekstova!
Na portalu Lorist, vlasništvo Jeremije Trifunovića, objavljeno je javno izvinjenje našem portalu Srbijalov, zbog toga što je tekst sa naslovne strane našeg portala bez dozvole autora ili dozvole Srbijalov Admin Tima javno objavljen, i dodatno još potpisan imenom čoveka koji sa pisanjem teksta nema nikakve veze, dakle, nije autor. Javno izvinjenje je usledilo nakon reakcije autora pomenutog teksta poslatog e-mailom i mesengerom Jeremiji Trifunoviću, sa zahtevom da učini poteze kojima će donekle amortizovati svoju grešku, i naravno sa zahtevom za javno izvinjenje. Moja reakcija je morala da usledi jer ovo nije bio prvi put da se neki delovi naših tekstova, rečenice ili konstrukcije preuzimaju bez pitanja i dozvole sa Srbijalov. Na žalost, urednik i vlasnik Lorist portala je odlučio da uz objavu izvinjenja obriše preuzeti tekst, mada bi bilo bolje da je tekst, sa obzirom na sadržaj, ostavio na uvid javnosti, samo uz promenu potpisa ispod teksta - treba je staviti izvor odakle je preuzet tekst! Iz nekog razoga to nije uradjeno (sujeta?). Izvinjenje Lorist portala i J. Trifunovića je objavjeno i na Fejsbuku, na nalogu vlasnika Lorist portala.
Kao autor teksta u svoje ime, a kao administrator Srbijalov portala u ime Srbijalov Admin Tima prihvatam javno izvinjenje Lorista i Jeremije Trifunovića. Nije nikakav problem da se tekstovi sa Srbijalov preuzimaju ako se smatra da neki tekstovi imaju vrednost i interesovanje javnosti (veći broj tekstova su već preuzimali i neki drugi štampani i elektronski mediji) ali samo uz uslov da se navede izvor odakle su tekstovi preuzimani - portal Srbijalov. Nikada i nikom nije, i neće biti tražena bilo kakva naknada za preuzimanje nekog teksta objavljenog na Srbijalov portalu. Srbijalov portal je neprofitan internet sajt koji održavaju volonteri lovci, ljubitelji i poznavaoci lova i prirode, a namenjen je pre svega popularizaciji lova, uspostavljanju i širenju kontakata medju lovcima i ljubiteljima prirode, susretima i druženjima, razmeni mišljenja o lovačkoj problematici, boljem razumevanju medju pojedincima i grupama, kritici lošeg u lovstvu i podršci dobrim stvarima u lovstvu i ekologiji, davanju predloga za poboljšanje situacije u i oko lovstva - jednom rečju Srbijalov portal želi da bude vox populi - glas naroda lovačkog, mesto gde će obični lovci, a ne samo lovački funkcioneri, imati priliku da kažu svoje mišljenje!
U tom smislu Srbijalov portal neće praviti problem Lorist portalu i njegovom vlasniku zbog velike greške koju su napravili.
Lorist: Izvinjavamo se javno kolegama sa portala „Srbijalov“
Juče, 21.7.2016 godine na ovom portalu objavili smo vest pod naslovom „Orka poziva lovce na saradnju“. Tekst je objavio na FB Goran Barać, sekretar Lovačkog udruženja u Leposaviću. Mi smo taj tekst skinuli sa FB a koji je objavljen na njegovom profilu, https://www.facebook.com/goran.barac.9/posts/1114801421941961. U neznanju da to nije njegov tekst (Goran Barać je dugogodišnji prijatelj naše redakcije) nego da ga je „skinuo“ sa portala „Srbijalov“, jer to nije ni pisalo u njegovoj objavi na FB, mi smo ga ovde pustili sa njegovim potpisom. I naravno napravili grešku.
Sporni tekst smo obrisali i uklonili a autoru i kolegama na portalu Srbijalov se duboko izvinjavamo zbog učinjenog propusta. Nadamo će da će naše izvinjenje naići na odobravanje kolega na portalu „Srbijalov“.
Zrenjanin: lovočuvar kažnjen zbog držanja odstreljenih zaštićenih ptica u zamrzivaču!
Na internet sajtu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode pojavila se vest o sudskom epilogu prošlogodišnjeg pronalaska i zaplene leševa zaštićenih vrsta ptica u selu Mužlja kod Zrenjanina. Ptice su pronadjene u stanu lovočuvara, u zamrzivaču (pisali smo svojevremeno o tome)! I tada kad se to desilo a i sada je ostalo nejasno kako su neke od tih ptica uopšte stigle do Vojvodine, kada im stanište nije tu (jarebica kamenjarka, npr.), gde su odstreljene i ko ih je odstrelio, kao i odakle je stigla informacija inspektorima za zaštitu sredine i zaštitarima da se te ptice nalaze u jednom zamrzivaču - akcija je očigledno bila ciljana. Po rečima lovočuvara kod kog su nadjene ptice, on je treba da ih preparira, ali se ne zna za koga!? Dakle, bez želje da bilo koga pravdamo, može se posumnjati i na svojevrsnu nameštaljku, gde je najdeblji kraj izvukao lovočuvar iz Mužlje, a da su kreatori ove igre ostali van domašaja pravde.
Prenosimo kompletan tekst sa sajta POkrajinskog zavoda za zaštitu prirode:
'Prekršajni sud u Zrenjaninu osudio je 13. maja 2016. J.P. (57) iz Mužlje na novčanu kaznu u iznosu od 60.000 dinara. Ova osoba je u svojoj kući u Mužlji u zamrzivaču držala 18 mrtvih strogo zaštićenih životinja: dve divlje guske (Anser anser), jednu patku čegrtušu (Anas strepera), jednu ćubastu patku (Aythya fuligula), pet pataka kašikara (Anas clypeata), jednu morsku utvu (Tadorna tadorna), pet pčelarica (Merops apiaster), tri jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) i jednog stepskog tvora (Vormela peregusna), što je utvrđeno prilikom inspekcijskog nadzora, a zaštićene životinje je identifikovao ornitolog Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. Budući da je Zakonom o zaštiti prirode zabranjeno držanje mrtvih jedinki strogo zaštićenih vrsta životinja, učinjen je prekršaj člana 74.
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, u vezi ovog slučaja, potseća da je Zakonom o zaštiti prirode strogo zabranjeno da se drže u bilo kom obliku žive ili mrtve jedinke strogo zaštićenih vrsta, ili njihovi razvojni oblici (larve, jaja, mladi...) . To je svakako jedna od osnovnih stvari koju bi trebao da zna svaki zaposlenik korisnika lovišta, čak i da navedene jedinke nije ubio, nego ih pokušao preparirati, kako je izjavio pravosudnim organima.'
Zaštitari pozivaju lovce na saradnju u vezi sa problemom pasa i mačaka lutalica!
Na adrese nekih (mnogih?) lovačkih udruženja u Srbiji ovih dana je stigao dopis od organizacije za zaštitu životinja 'ORCA', sa pozivom za uspostavljanje saradnje izmedju te organizacije i lovaca članova lovačkih udruženja. U dopisu koji je potpisao direktor organiziacije 'ORCA' Elvir Burazerović posebno se ističe da su zaštitari svesni velikog problema koji postoji sa psima i mačkama lutalicama u lovištima Srbije, i u vezi sa tim se apostrofira da je 'ORCA' pokrenula inicijativu za izradu nacionalne strategije za rešavanje problema napuštenih životinja (klik na sliku uz vest).
Mišljenja smo da posle dužeg perioda napada na lovce i lovačke organizacije od strane zaštitara, i posle uzajamnih optužbi i medjusobnih trvenja, ovaj zaštitarski dopis predstavlja značajan iskorak napred u odnosu na dosadašnju praksu, ukoliko zaista postoji iskrena želja od strane zaštitara da se sve veći problem sa psima i mačkama po lovištima reši. Takodje smo mišljenja da lovci i lovačke organizacije-korisnici lovišta ne treba da ignorišu ili zanemare ovaj dopis i pruženu ruku za saradnju. Problem postoji i uvećava se iz dana u dan, i problem treba rešavati sa svima koji mogu da doprinesu što boljem rešenju. Nadamo se da bi u dogledno vreme za istim stolom mogli da se nadju lovci i zaštitari i da od nadležnih državnih organa zajedno zatraže da se uspostavi ambijent i pravni okvir u kojem će rešenje problema lutalica biti efikasnije i dugoročnije, pošto je očigledno da dosadašnja zakonska rešenja i ograničenja nisu mogla da daju zadovoljavajuće rezultate. Išlo se iz krajnosti u krajnost, a narastajuća populacija napuštenih životinja je pravila sve veće probleme, kako u lovištima lovcima i divljači, tako i u naseljenim mestima, pa su lokalne samouprave dolazile u situaciju da isplaćuju enormne zbirne iznose ljudima za ujede i povrede, za štete na stoki, a ponekad i za štete na divljači, posle iscrpljujućih sporova.
Jedina zamerka ovoj inicijativi i dopisu od strane organizacije 'ORCA' se može naći u donekle ishitrenom upitniku koji su poslali lovcima, gde traže unošenje podataka o lovištu, o broju lovaca, a posebno i o broju odstreljenih lutalica za vreme važenja prethodnog Zakona o lovstvu, dakle pre 2009. godine. Sa tim i takvim upitnicima je bilo bolje sačekati i prikupljanje podataka ostaviti za vreme posle ostvarenog kontakta i uspostavljanja saradnje sa lovcima. Možda bi, takodje, bilo bolje da su se g.Burazerović i 'ORCA' pored dopisa lovačkim udruženjima obratili i lovačkim savezima, koji po difoltu predstavljaju lovce u zemlji i inostranstvu, a lovačkim udruženjima direktno samo u slučaju da udruženje nije član saveza. Da li su lovački savezi kontaktirani ili nisu, nemamo podatak, jer nema ni informacija o tome na sajtovima saveza.
Dakle, mišljenja smo da ovu inicijativu organizacije 'ORCA' na uspostavljanju saradnje sa lovcima i lovačkim organizacijama treba pozdraviti i prihvatiti pruženu ruku bez obzira na ranije sukobe i trvenja. Razgovor, razumevanje i saradnja će voditi rešenju problema, a trvenja mogu samo da prodube jaz, ali rešenje neće doneti.
Pre nekoliko dana je u Nišu, u prostorijama LU Niš, održan sastanak predstavnika Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede i predstavnika lovačkih udruženja sa juga Srbije, koja gazduju sa poljskom jarebicom. Sastanku je prisustvovao i Dragan Šormaz, predsednik LSS. Ovaj sastanak je bio prilika da se sagleda situacija u vezi poljske jarebice i da se sučele argumenti u vezi produžavanja, odnosno ukidanja zabrane lova na ovu pticu. Treba podsetiti da je nadležno ministarstvo donelo odluku o privremenoj zabrani lova poljske jarebice na dve godine, a lane je ta zabrana produžena za još godinu dana. Ta zabrana je istekla ove godine. U medjuvremenu, Uprava za šume je iz sredstava Fonda za razvoj lovstva odobrila finansiranje nekoliko projekata koji bi pomogli očuvanju i unapredjenju brojnosti ove ptice. Lovci su, uglavnom, imali razumevanja za ovu privremenu zabranu lova jarebice, a svojim radom su itekako pomogli na terenu da se naučna istraživanja sprovedu. Ništa sporno, štaviše, za pohvalu.
Istekom zabrane lova stekli su se uslovi da se dobro razmisli o ukidanju zabrane, jer su uglavnom poznati rezultati privremene zabrane lova, a ti rezultati po svemu sudeći govore da nema bitne promene u brojnosti populacije jarebica! Prevedeno, to znači da lov i odstrel jarebice nije faktor koji utiče na brojnost! Ti rezutati zabrane lova jarebice u Srbiji se u dlaku poklapaju sa rezultatima višegodišnje (višedecenijske) zabrane lova poljske jarebice u AP Vojvodini, gde i pored apsolutne i duge zabrane lova nije došlo do nikakvog pomaka u brojnosti jarebice, nego se ona zadržala sporadično i mestimično na odredjenim terenima u malom broju, iako je u XX veku bila jedna od bitnih vrsta lovne divljači. Imajući ovo u vidu, treba biti otvoren i jasno reći da lov NIJE niti MOŽE BITI uzrok opadanja broja jarebica, a da krivca treba tražiti na drugoj strani - eksperti i nauka treba da kažu svoje, a mi smo mišljenja da je glavni uzrok smanjenja broja ove, i ne samo ove, divljači intenzivna poljoprivreda, neselektivno, neumereno i nestručno rukovanje hemijskim preparatima, nestanak staništa i eksplozija brojnosti predatora i štetočina u lovištima! A za sve ovo navedeno je krivac ČOVEK, a ne LOVAC!
Posle ovog sastanka u NIšu posvećenog problemu jarebice, izneti su predlozi da se zabrana ukine, i da se lov dozvoli, ali uz strogu kontrolu brojnosti i praćenje stanja. Predlog razuman i odmeren, za respekt, naročito ako se ima u vidu da je potpuno u skladu sa najsvežijim dešavanjima u Evropskom parlamentu koji je izglasao odredjene odluke u vezi održivog lova, i u vezi zabrana lova (pogledati jednu od prethodnih naših vesti). Na Upravi za šume Ministarstva poljoprivrede je da donese konačnu odluku, imajući u vidu stanje na terenu, rezultate odobrenih projekata, opšti interes i interes države i lovaca.
Medjutim, ne lezi vraže, svojevrsna 'kontra' rezultatima ovog niškog sastanka je brzo došla kroz medije. Naime, u današnjem broju lista 'Kurir' pojavio se članak koji se na vrlo prizeman način bavi ovim problemom (klik na sliku uz ovu vest). Članak, koji je očito pisan pod uticajem zaštitara, umesto da se bavi suštinom problema oko jarebice, celu priču spušta na nivo napada na predsednika LSS zbog one njegove vrlo sporne i nes(p)retne izjave o lovu zaštićenih vrsta, potencirajući da predsednik LSS vrši pritisak na nadležne 'da ubija jarebice', dok autor teksta očito gubi iz vida da je ovakav način pisanja upravo svojevrstan medijski pritisak u pravcu daljih zabrana za lovce! Kao da nam nije dosta već raznih zabrana, ograničenja, pritisaka, procedura? Ne sporimo štetnost nekih neodmerenih i neumerenih izjava, i sami smo ih kritikovali, ali kada se nešto radi u najboljoj volji i kada se na normalan, odmeren i argumentovan način pokušava postići balans izmedju interesa više strana, onda nema mesta ovakvom prizemnom napadu na predsednika LSS, jer ovaj put to nije zaslužio, a kontraproduktivno je neke njegove izjave koristiti kao argument za osporavanje stručnih mišljenja. Ponavljamo samo i na ovom primeru, po ko zna koji put, da su zeleni očigledno osvojili velik deo medijskog prostora i da kroz medije plasiraju i protežiraju svoje neretko sporne stavove, dok su lovci, lovačke organizacije i predstavnici lovaca marginalizovani u medijima, a i kad se piše i govori o lovcima i lovačkim interesima, to se uglavnom radi u negativnom kontekstu. Kada će naši lovački 'očevi' shvatiti da je zadnji minut došao u vezi lovačkog imidža i da se urgentno mora taj imidž popraviti? Kada će organizacije zaštitara i 'zelenih' shvatiti da smo, govoreći u širem kontekstu, i mi lovci i oni na istom zadatku, i da neprestani napadi na lovce dugoročno ne vode nikud?
Za sam kraj dodajemo izvod iz direktive EU o pticama (stavovi iz direktiva EU su obavezujući za zemlje članice, a važe kao preporuka za zemlje kandidate): 'Директива признаје да су губитак станишта и њихова деградација најозбиљније претње очувању дивљих птица. Стога се ставља велики нагласак на заштиту станишта за угрожене, као и миграторне врсте (наведених у Анексу 1), нарочито кроз успостављање кохерентне мреже подручја посебне заштите ( СПА С) које садрже све најпогодније територије за ове врсте. Од 1994. све Спа а чине саставни део Натура 2000 еколошке мреже.'.
Dakle, gospodo? Hoće li to možda neko da kaže da ovi u EU ne znaju šta pričaju? Znaju, verovatno i mnogo bolje od nas! Čemu onda onakav tekst u Kuriru i čemu onda onakvi napadi na lovce i zabrane lova, čemu komplikovanje procedura, čemu otežavanje bavljenja lovom, čemu zamagljivanje suštine i čemu minimiziranje uloge lovaca u očuvanju divljači i čemu prikazivanje lovaca kao 'pripitih ubica divljači'? Hoće li svanuti dan da pojedini konačno progledaju i shvate da lovci pre svega čuvaju divljač i lovišta baš od raznoraznih 'pripitih ubica' koji ne mare ni za zakone, propise i kodeks, nego baš 'ubijaju' sve što im pred cev izadje? Kada će neke usijane glave shvatiti konačno da lovci svojim prisustvom na terenu predstavljaju prepreku za mnoge 'stručne' trovače zemljišta i biljaka, koji indirektno pobiju mnogo više divljači nego što lovci odstrele? Predstavljamo mi lovci prepreku i raznim vrlim zemljoradnicima koji oru i lenije i ivice kanala, koji seku remize, koji kradu svaki metar zeljišta za jednu brazdu više, pa makar to ne bilo njihovo? Da ne pričamo o paljevinama žetvenih ostataka, tršćaka i remiza po lovištima - svake godine ista priča, gori na sve strane, a nema podataka da je neko nekad odgovarao za paljenje po ataru! Eto, tako stvari stoje, gospodo.