 Šakali prave sve veće probleme po lovištima - ima li rešenja?
U prethodnih dve decenije od kako se pojavio popuacija šakala u Srbiji je konstantno raste, da bi poslednjh godina brojnost populacije ove životinje doživela pravu eksploziju, a prostor koji zauzima konstantno se širi i povećava, pa se šakal sada nastanjuje i tamo gde ga ranije nikad nije bilo. Pojava samo nekoliko jedinki na nekom terenu za par godina gotovo sigurno znači da će ih biti na desetine, pa možda i stotinu! Tačan broj jedinki se ne može utvrditi, a najpouzdaniji znak da šakala ima u nekom lovištu jeste nagli pad brojnosti pre svega zeca, pa zatim fazana iz prirodnog legla, nalaženje ostataka srneće divljači (naročito lanadi!), a šakal ne okleva da napadne u čoporu i prasad divljih svinja, iako je tu dosta oprezan, jer su krmače agresivne u odbrani svojih mladunaca. Lovci i korisnici lovišta pokušavaju da se izbore sa ovom napasti, ali i pored truda koji pojedinci ulažu, nema pomaka u trendu - šakal se širi i dalje, i množi se geometrijskom progresijom, a neko delotvorno rešenje nije ni na vidiku. Masovne organizacije hajki na šakala nisu dale rezultate u smanjenju brojnosti, nego su te hajke postale više prilika za lovačka druženja - šakal je suviše lukav i oprezan da bi dozvolio da ga desetine ili stotinu lovaca opkoli! Hajke najčešće rezultiraju odstrelom od svega par jedinki, što se vrlo brzo nadoknadi novim štenjenjima ženki. Kao najdeotvorniji se pokazao pojedinačni lov šakala čekanjem na rupama u kojima živi, ili čekanjem na mrciništu. Medjutim, za takav lov treba upornosti, a čak ima slučajeva da uprave nekih LU iz raznih (opravdanih i neopravdanih) razloga izbegavaju davanje dozvola za ovakav lov ili ih daju vrlo restriktivno, a treba i pomenuti i propise koji su obavezali lovca da u pojedinačnom lovu ima stručnog pratioca, što dodatno komplikuje borbu protiv ove štetočine, kojem je čovek jedini neprijatelj - drugog prirodnog neprijatelja nema, osim vuka, a vuka ima samo u malom broju lovišta! Pored odstrela, ima slučajeva da su ponegde ljudi (valjda iz očaja?) posegli i za trovanjem šakala, što je pre svega van pameti, a i strogo je zabranjeno! Loša situacija u lovištima povezana sa šakalom i štetama koje pravi je dostigla alarmantne razmere, a izgleda da nije daleko dan kada će šakal u potrazi za hranom početi da ulazi i u dvorišta! Zaista je jeziv zvuk zavijanja šakala kada se u kasnim večernjim časovima počnu dozivati kako bi krenuli u lov. Evo snimka oglašavanja, koji završava pucnjem i odstrelom: https://www.youtube.com/watch?v=3Dft595qYTc . Evo takodje i jednog TV priloga od nedavno, koji govori o ovom problemu: https://www.youtube.com/watch?v=ESXYvjwHHqg Prenosimo i najnoviji tekst iz novina 'Blic' koji govori upravo o tome:
"ČULI SMO JEZIVO ZAVIJANJE" Stanovnici vojvođanskog grada u strahu od OPASNIH PREDATORA
U okolini Apatina više od 400 šakala zavija noću u lovištima i šumama duž Dunava, ali i u okolini vikend naselja. Apatinci kažu da ovaj predator koji pustoši lovišta, sve više unosu strah i među ljude.
- Šakali su opustošili lovišta u okolini Apatina. Zečeva više nema, fazana je mnogo manje, a divlje svinje se okupljaju u čoporima da bi sačuvale mlade od napada ovog predatora - objašnjava Radovan Damjanović, dugogdišnji lovočuvar.
On dodaje da se šakal pre deset godina prvi put pojavio na ovoj teritoriji i ubrzo razmnožio neočekivanom brzinom.
- Šakal nije imao prirodnog neprijatelja, a pronašao je brojne vrste pogodne za ishranu, poput zeca, fazana, srne i divlje svinje - objašnjava Damjanović.
Na stazi kraj Dunava, na samo desetak metara od prvih kuća, šetači su videli šakala i još više čuli jezivo zavijanje, ali do sada nije zabeležen napad na čoveka. Iz šumske uprave Apatin potvrđuju priče lovaca i vikendaša sa terena. Još nemaju preciznu procenu o broju šakala ali ističu da nanose ozbiljnu šetu lovištima.
- Imamo obavezu da uklonimo tri životinje mesečno ali mislimo da to nije dovoljno - navode u Šumskoj upravi “Vojvodinašuma”.
Prvi dolazaka šakala na ovo područje zabeležen je 2001. godine, za vreme lova u rezervatu Gornje Podunavlje. Odstreljena jedinka je bila obeležena GPS ogrlicom i za nju je naknadno utvrđeno da je puštena u rezervatu Gemenc u Mađarskoj, te da je to bio deo evropskog programa vraćanja istrebljenih vrsta na ove terene. Reč je o divljim životinjama iz porodice pasa, koje su malo veće od lisice, a manje od vuka. Šakali love u čoporima od pet,šest pa i više jedinki, podižu legla do 10 mladunaca, požvrtvovani su roditelji i imaju jasno podeljene uloge u čoporu. Pored zečeva i fazana plen su im i lisice koje često izbacuju iz njihovih jazbina. Ukoliko primete bilo kakvu neobičnu promenu u okruženju ne izlaze na čistinu, a obično se čuju uveče, posle 21 čas, ispuštajući zastrašujuće zavijanje.
Izvor: http://www.blic.rs/vesti/vojvodina/culi-smo-jezivo-zavijanje-stanovnici-vojvodanskog-grada-u-strahu-od-opasnih-predatora/q6z78mx
Srbijalov lovački portal apeluje na sve nadležne, počev od uprava korisnika lovišta, preko lovačkih saveza, stručnih i naučnih radnika pa do državnih organa koji su zaduženi za lovstvo da što hitnije preduzmu sve mere kojima bi se stalo na put ovoj pošasti u lovištima. Konstatacija stanja stanja na terenu bez adekvatnih i delotvornih mera neće doneti nikakvu korist lovištima i plemenitoj divljači - šakal će desetkovati, ili je već desetkovao, svu divljač koja mu je dostupna! Otporan na bolesti, vrlo visokog potencijala za razmnožavanje, bez prirodnog neprijatelja u većini ravničarskih i brdskih lovišta (do 500 m n/v), lukav i oprezan, i nedostupan u svojim jamama, a proždrljiv i sve brojniji, više nije prirodni regulator populacija druge divljači (po sistemu da najbolje i najjače jedinke opstaju) nego tamani sve redom. Ponegde je situacija tako loša da nije daleko dan kada će jedina lovna divljač biti šakal! Da ovo zlo možda ima izgleda da bude još veće, počele su da kruže neproverene lovačke priče da se ponegde šakal čak pari i ukršta sa psima lutalicama po lovištima!? Koliko je ovo tačno i uopšte moguće, to treba struka da kaže.
Neko rešenje ovog sve većeg problema sa šakalom mora da postoji, samo ga treba naći! Za početak bi bilo dobro da se pre svega menjaju neke odredbe u propisima o lovu kada je reč o štetočinama, kao i Zakon o dobrobiti životinja. |
dana 25.09.2016. 22:23
dana 26.09.2016. 08:46
dana 26.09.2016. 13:37
dana 27.09.2016. 23:24
dana 28.09.2016. 11:10