'Vojvodinašume' unosi 34 grla jelenske divljači u Bosutska lovišta!

Sumornu svakodnevnicu lovstva u Srbiji povremeno 'remeti' neka dobra vest koja ipak budi nadu da, zahvaljujući trudu, znanju, entuzijazmu i posvećenosti pojedinaca ili organizacija, ipak ima nade da naše lovstvo nije potpuno izgubljeno u moru pogrešnih poteza, kratkovidih odluka i vodjenja lovne politike od strane samozvanih stručnjaka 'opšte prakse' naročito po lovačkim organizacijama koje su korisnici lovišta, gde pojedinci često misle da je dobra volja dovoljno opravdanje za načinjene greške koje su lovstvo Srbije dovele tu gde jeste: da je dobar deo otvorenih lovišta poluprazan, da se populističkim odlukama o gazdovanju lovištima i divljači kupuje neki novi mandat u upravi ili pozicija gde se i dalje nastavlja sa lošom praksom, neretko i iz pojedinačnog ili uskogrupnog interesa.

Ovaj put sa zadovoljstvom ističemo jedan primer kako treba raditi u praksi, i kako gazdovati i boriti se da lovišta budu ono što su nekada bila, bez obzira što nije u pitanju lovačka organizacija nego JP 'Vojvodina šume'. O čemu se radi: maja meseca 2014.godine došlo je do poplava velikih razmera, pa je tada došlo i do izlivanja reka Sava, Bosut i Studva na području Bosutskog i susednog Spačvankog šumsko-lovnog basena. Kao posledica tadašnjih poplava na području lovišta “Bosutske šume“ kojim gazduje JP“Vojvodinašume“ evidentiran je gubitak od 34 jedinke jelenske divljači (24 košute  i 10 jelena), a na području susednog hrvatskog državnog lovišta “Spačva“ kojim gazduje „Hrvatske šume“ gubitak od 42 jedinke jelenske divljači. Prekograničnim IPA projektom “FOREWESTFLOW“ koji se finansira iz fondova EU, predviđeno je naseljavanje jelenske divljači u navedena lovišta čime bi se fondovi jelenske divljači doveli na optimalna brojna stanja pre poplava iz 2014. godine.

Kako navodi pomoćnik direktora JP 'Vojvodinašume' za lovstvo i ribarstvo, mast.ing.šumarstva Branislav Stankov, jelenska divljač za lovište “Bosutske šume“ je nabavljena iz uzgajališta jelena iz Rumunije, sa područja istočnih Karpata (Hargita). Ukupno će biti biti naseljeno 24 košute starosti 3-5 godina i 10  jelena starosti 3 godine. Sve jedinke će biti čipovane i obeležene ušnim ID markicama, a polovina jedinki (10 košuta i 7 jelena) će imati telemetrijske GPS ogrlice čime će biti omogućeno njihovo on-line praćenje u određenim dnevnim vremenskim intervalima, kao i alarm signalom za mortalitet (uginuće, krivolov). Telemetrijskim praćenjem dela naseljene jelenske populacije na područje lovišta “Bosutske šume“ dobiće se značajni podaci o dnevnom kretanju jelenske divljači, kao i sezonskim migracijama, a razmena podataka sa susednim lovištem“Spačva“ u Hrvatskoj će biti svakodnevna. Monitoring i praćenje jelenske divljači uz pomoć GPS telemetrijskih ogrlica će se raditi do 2020.godine. Ovakve ogrlice u Srbiji su do sada jedino bile primenjene na jedinkama medveda, a sada će i jelenska divljač biti pod monitoringom ovog tipa.

Naseljavanje 34 jedinke jelenske divljači na područje lovišta “Bosutske šume“ će biti realizovano početkom decembra 2017. godine. Nakon obaveznog 45-dnevnog karantina u posebnom delu lovišta, divljač će biti puštena u slobodnu prirodu, gde se sa pravom može očekivati da za par godina lovište bude bogatije za još 30-ak grla jelenske teladi, što pored podizanja fonda divljači, dodajemo, otvara mogućnost razvoja posrnulog lovnog turizma. Kao poseban pozitivni aspekt treba istaći i ono što se kolokvijalno zove 'osvežavanje krvi', dakle,  popravljanje genetskog potencijala populacije divljači, gde dobijene jedinke imaju veću otpornost i bolju adaptivnost na promene u prirodi.

Koliko nam je poznato, ovo je do sada najveći pojedinačni unos jelenske divljači u naša lovišta. Kao vrlo bitan momenat treba istaći način finansiranja ovog projekta i saradnju u monitoringu izmedju srpskih i hrvatskih korisnika lovišta.

Nije zgoreg podsetiti da su IPA fondovi EU dostupni svima koji imaju dobru ideju i osnov za sprovodjenje – šta sprečava lovačke organiizacije na lokalu, na primer, da konkurišu sa projektima za ruralni razvoj u lovnom turizmu – sredstva i za te namene postoje!? Zašto se taj kanal finansiranja razvoja lovstva preko fondova EU ne koristi? Zašto ne bi, recimo, lovački savezi ili Lovačka komora u saradnji sa nekim od verziranih predavača ili ljudi iz kancelarija EU u Beogradu ili Novom Sadu organizovali neki seminar gde bi članovi uprava i stručnih službi lokalnih lovačkih organizacija bili upoznati sa načinom i procedurom za apliciranje za korišćenje fondova koji nam stoje na raspolaganju? U tom poslu bi sigurno lovačke organizacije iz Srbije imale i pomoć preko uticaja medjunarodnih lovačkih organizacija CIC i FACE, čiji smo članovi (osim ako neko nije platio članarinu tim organizacijama?).

Inertnost i apatija koja je zavladala u lovstvu Srbije (i ne samo u lovstvu), neznanje i bezidejnost nas neće nigde odvesti osim u dalje propadanje. Tim pre je potez ljudi iz 'Vojvodinašuma' za svaki respekt. Pokazna vežba kako se radi!