SRBIJA-Sreda 11.05.2011.počela druga faza oralne vakcinacije lisica i divljih mesojeda protiv besnila u okviru projekta iskorenjivanja te bolesti i klasične kuge svinja koji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede.
"Vakcinacija ima nacionalni značaj jer u Srbiji već 30 godina nije bilo slučaja besnila kod ljudi", izjavio je danas ministar poljoprivrede i trgovine Dušan Petrović u Lisičijem jarku kod Beograda, gde je akcija počela. Prema njegovim rečima, "taj petogodišnji projekat treba da dovede do iskorenjivanja besnila i svinjske kuge u Srbiji, šsto je značajno ne samo za bezbednost i zdravlje ljudi i životinja, već je znacajno i za privredu".
Petrović je rekao da će suzbijanjem klasične kuge svinja biti omogućen stabilan izvoz svinjskog mesa na evropsko tržište. Vakcine protiv besnila se bacaju iz aviona, odnosno izbacuju se mamci u kojima su ampule sa vakcinama, i u ovoj fazi biće izbačeno 1,7 miliona mamaca na teritoriji čitave Srbije.
Avioni koji izbacuju mamce poletaće sa Lisičijeg jarka, odakle je danas jednim poleteo i ministar Petrović, i aerodroma u Kruševcu i Smederevskoj Palanci. Vakcina se neće izbacivati iznad naseljenih mesta, objekata, puteva i vodene površine.
Prvi savetnik Delegacije EU u Srbiji Endrju Hedi rekao je da projekat suzbijanja besnila finansira EU iz IPA fondova i da je za to namenila 16 miliona evra. On je dodao da se projekat sprovodi ili će se sprovoditi i u Hrvatskoj, Makedoniji, BiH, Crnoj Gori, i istakao da je primenom oralne vakcinacije u velikom broju zemalja EU besnilo iskorenjeno. Direktor Uprave za veterinu Srbije Zoran Mićović izjavio je da se u Srbiji godišnje identifikuje blizu 200 lisica koje imaju besnilo i da je zbog toga važno da se projakt vakcinacije sprovede do kraja.
Precizirao je da se vakcinacija obavlja dva puta godišnje, u proleće i jesen, i da će akcija, koja je počela u novembru, trajati do 2015. On je poručio građanima da ne diraju mamce ako ih slučajno nađu u naseljenim sredinama, a ako to ipak učine, da se obrate lekaru. Besnilo je smrtonosna bolest centralnog nervnog sistena kod životinja i ljudi a izvor zaraze je pljuvačka besne životinje. Godišnje u svetu od besnila umre više od 50.000 ljudi a rezervoari virusa besnila u prirodi su uglavnom lisice i drugi mesojedi.
Agencija BETA
|